Monday, August 15, 2016

PEČENJE (PRŽENJE) KAFE


Pečenje (prženje) kafe je promena hemijskih i fizičkih svojstava zelenog zrna kafe u svrhu postizanja gotovog proizvoda za upotrebu.



Proces pečenja je ono što kafi daje karakterističan ukus.

Nepečena zrna sadrže slične, ako ne i visoke nivoe kiselina, proteina, šećera i kofeina kao i pečena zrna ali im nedostaje onaj prepoznatljivi ukus pržene kafe.

Kafa se najčešće peče u većim količinama, u komercijalne svrhe. 


Međutim, u zadnje vreme je došlo do porasta prženja kafe u manjim količinama, naročito zbog trenda "single origin" vrsta kafe koje se prodaju u specijalizovanim trgovinama.



Istorija 

Prvi zabilježeni uređaji za pečenje zrna kafe su bili izrađeni od metala ili porculana koji su se upotrebljavali u 15. veku. U 19. veku, nekoliko patenata je dodeljeno u Americi i Evropi što je omogućilo pečenje kafe u većim količinama. 

1950. godine instant kafa postaje popularno piće. U to vreme bifei počinju posluživati tradicionalno pripremljenu kafu. 

U '70-im se osniva sve veći broj pržionica koje počinju nuditi razne vrste pržene kafe  poreklom iz celog sveta. U '80 i '90-im industrija gourmet (premium) kafe doživela je ogroman porast.

Oprema

Najčešće mašine koje se koriste za pečenje kafe mogu se svrstati u dva osnovna tipa: valjak i vrući zrak. 

Mašine na valjak sadrže horizontalne rotirajuće valjke koji kotrljaju zelenu kafu u zagrejanom okruženju. Izvor energije može biti prirodni gas, električna struja ili čak drveni ogrev. 

Mašine na vruć zrak rade na principu prolaska zagrejanog zraka kroz sito ili perforiranu ploču. Zrak dolazi pod zrna kafe i svojom snagom podiže zrna. Na taj se način toplota prenosi na zrna.

Proces pečenja kafe



Proces pečenja prati obradu i pripremu kafe. Uglavnom se sastoji od razvrstavanja, prženja, hlađenja i pakovanja ali u većini pržionica i mlevenja.


Zelena zrna kafe se dodaju u spremnik i prosiju zbog uklanjanja otpadaka. Nakon toga se stave na vagu i pomoću remena ili pokretne trake prenose se do spremnika za skladištenje zrna a zatim se zrna prenose u deo za pečenje. U početku, proces je endotermički (upijanje topolote), ali kada temperatura dostigne 175 °C, nastaje egzotermični proces (oslobađanje toplote). 

U Vijetnamu se zrna kafe pre prženja obično premažu uljem (tradicionalni maslac) i doda se mala količina šećera kako bi se postigao ukus maslaca a zrna dobila  karameliziranu oblogu.

Većina pržionica koriste kombinaciju temperature, mirisa, boje i zvuka kako bi nadgledali proces pečenja.

Obzirom da prilikom pečenja zrno kafe upija toplotu, boja zrna se počinje menjati u žutu a zatim sve tamniju nijansu smeđe. U kasnijim fazama pečenja, na površini zrna se pojavljuju ulja. Zrno nastavlja tamniti sve dok se ne otkloni izvor toplote, tj. dok ne prekinemo proces pečenja.

Pretpostavka da „što je zrno kafe tamnije znači da je kafa više pečena” ne mora da bude tačna, jer kafa takođe menja boju u tamniju ako duže stoji nakon pečenja. To znači da tamna boja zrna ne mora da potiče od dužeg pečenja ili pečenja na jačoj temperaturi, nego i od dužeg stajanja nakon tog procesa.

Svetlije zrna kafe, ona koja su slabije pečena, imaju bogatiju aromu jer u sebi zadržavaju originalne ukuse.

Primer, kafa Brazil:


Nepečena zrna zelene kafe se čuvaju na temperaturi od 22 °C. Zrna mogu biti uskladištena na period od 12-18 meseci u klimatski kontrolisanim uslovima pre nego što gubitak kvaliteta postane primetan. 

Proces sušenja zelenih zrna kafe obavlja se na temperaturi od 165 °C. Za to vreme zrna prolaze kroz endotermički proces sve dok sadržaj vlage ne ispari, tj. dok se na zrnima ne pojave pukotine.

Svetlije pečenje se vrši na temperaturi od 205 °C. Zrno postaje umereno svetlo smeđe boje ali jos uvek prošaranog izgleda. Ovaj način pečenja koriste neke specijalizovane pržionice. Naglašavaju se osobine porekla kao i složena kiselost zrna. 

Srednje pečenje se vrši na temperaturi od 219 °C. Zrna postaju srednje smeđe boje, jedna od karakteristika za većinu specijalnih vrsta kafe. Ovaj proces se koristi za postizanje ukusa porekla kafe.

Tamno pečenje se vrši na temperaturi od 240 °C. Ovakav način pečenja se naziva još i „Francusko pečenje“. Zrna postaju tamno smeđe boje, sjajna i uljana, prigušeno nagorela, smanjene kiselosti. Mirisi ili ukusi originalnog porekla zrna se na zadržavaju. 

Italijansko pečenje se vrši na temperaturi od 245 °C. Zrna postaju gotovo crne boje. Sjajna su, nagoreli tonovi postaju izraženiji, kiselost skoro eliminisana, slabog je tela.

Ukusi

Prilikom svetlijeg pečenja, osobine porekla zrna će postati izražajnija – ukusi kreirani po njenoj različitosti, obradi, nadmorskoj visini, sadržaju tla i vremenskim prilikama lokacije gde je uzgajana. Kada zrna postanu tamnija, započnu menjati boju u tamnije smeđu, originalni ukusi zrna počinju nestajati.

Prilikom tamnijeg pečenja, ukus pečenja postaje toliko domninantan da se teško može primetiti ukus originalnog porekla zrna upotrebljenog za pečenje.

Nivo kofeina

Sadržaj kofeina je različit i zavisi od dužine procesa pečenja. 

Obzirom da se prilikom pečenja gustoća kafe menja, različiti nivoi pečenja će sadržavati različite nivoe kofeina.

Povećanjem dužine pečenja, smanjuje se nivo kofeina: svetlo pečenje, 1,37% ; srednje i tamno pečenje, 1,31%. Međutim, nivo kofeina nikada ne ostaje stalan, jer se proces mlevenja vrši u različitim tipovima mlinovima i metode kuvanja su različite.


Tuesday, August 9, 2016

KAFA ROBUSTA

Kafa Robusta je otkrivena u 19. veku. Poznata je i pod nazivom "Canephora". 

Vrsta je cvetne biljke koja pripada porodici Rubikeae.



Biljka raste na robustnom stablu visine od oko 10 metara. Kao vrsta kafe nije priznata sve do 1897. godine, nakon skoro 100 godina posle Arabike.



Robusta čini 30% proizvodnje kafe u svetu. Zelena zrna su 40-50% jeftinija od zrna Arabike.

Uzgoj i upotreba

Robusta se uzgaja na nižim nadmorskim visinama, isključivo u istočnoj hemisferi.

Ova vrsta kafe uzgaja se u Aziji i Africi, najviše u Vijetnamu. Takođe se uzgaja i u Indiji i Brazilu gde se često naziva "conilon".

Poslednjih godina Vijetnam je postao najveći izvoznik Robuste. Prestigao je Brazil, Indoneziju, Indiju i Ugandu.

Robusta je jednostavna za proizvodnju. Dugotrajne promene vremenskih prilika ni na koji način ne utiču na njen uspešan rast.

Zrno je snažno, visoke kiselosti i gorčine. U proseku sadrže 83% više kofeina nego Arabika. Mnogi faktori mogu uticati na sadržaj kofeina u ovoj kafi kao što su uslovi u kojima se uzgaja, kvalitet zrna i način pripreme.



Primarno se koristi kao dodatak za mešavine kafe. Napitak koji bi se pripremao isključivo samo od Robuste bio bi opor i gorak, pa se ova vrsta koristi isključivo za mešavine, obzirom da daje punoću ukusu.

Važno je i napomenuti da su neke vrste ove kafe visokog kvaliteta i zbog njihovog specifičnog ukusa i odlične kreme koju stvaraju mogu se koristiti za pripremu espresso kafe. Osim toga, Robusta se koristi i za instant kafu.



Najskuplje i vrlo retke vrste Robuste u svetu su indonezijska Kipi Lowak i filipinska Kapeng Alamid.





Thursday, August 4, 2016

KAFA ARABIKA

Arabika je autohtona vrsta kafe iz šuma u jugozapadnim visoravnima Etiopije. Poznata je i kao "grm kafe Arabije" ili "planinska kafa". Veruje se da je ovo prva vrsta kafe koja se počela uzgajati.


Istorija i legenda

Prema legendi, ljudi su kafu počeli uzgajati nakon što su koze primećene kako u planini konzumiraju lišće i voće sa stabla kafe. U Etiopiji u nekim područjima još uvek piju biljni čaj pripremljen od listova  kafe.

Prvi pisani tragovi o kafi pripremljenoj od prženih zrna dolazi od arapskih učenjaka koji su zapisali da je veoma korsina i da "daje energiju potrebnu za uspešan nastavak radnog dana". 

Arapska inovacija kuvanja kafe od prženih zrna u Jemenu najpre se proširila među Egipćanima i Turcima, a kasnije je našla svoj put prema ostatku sveta.

Drugi učenjaci veruju da je biljka kafe uneta u Jemen iz Abenisije, bazirano na jemenskoj tradiciji sadnje biljaka kafe na Udeinu ("dvije grančice"). 

Uzgajanje i upotreba



Vreme poćetka uzgoja kafe u Etiopiji je nejasno, ali je dokumentovano da je započeo u Jemenu u 12. veku.

Arabika čini 75 - 80 % svetske proizvodnje kafe u svetu. 

Za potpuno sazrevanje biljke potrebno je sedam godina. Obično se uzgaja na nadmorskoj visini između 1 300 i 1 500 m, ali plantaže mogu biti smeštene na nivou mora ili na visini od 2 800 m.

Bobice su izdužene, veličine oko 1 cm.

Za uzgoj je potrebno mogo napora i teškog rada. 

Svako stablo može proizvesti od 0,5 do 5 kg suvih zrna, u zavisnosti od individualnih karakteristika stabla i klimatkih uslova po sezoni. 

Na ostrvu Java, sadnja i žetva se obavljaju tokom cele godine. Međutim, u nekim delovima Brazila stabla se sade sezonski i žetva se obavlja samo u zimskom periodu. 

Biljke su osetljive na oštećenja u uslovima kao što su hladnoća ili niska ph vrednost tla. Takođe su osetljive na pesticide u mnogo većoj meri nego biljke Robuste. 

Proizvodnja kafe u Indoneziji započela je 1699. godine. Indonezijska kafa, kao što je Sumatranska ili Java, poznate su po jakom telu i niskom kiselosti, što ih čini idealnim za mešanje s kafama izraženije  kiselosti iz područja Centralne Amerike i Istočne Afrike. 

Gourmet ( ili "premium") su gotovo isključivo visokokvalitetne blage vrste kafe Arabika a među najfinijim zrnima koja se koriste za pripremu espressa su jamajska "Jamaican Blue Mountain", kolumbijska "Colombian Supremo", "Tarrazú", "Costa Rica", gvatemalska "Guatemalan Antigua" i etiopijska "Ethiopian Sidamo". 

Sorta

Jedna loza sorte etiopijske kafe Arabika prirodno sadrži vrlo malo kofeina.

Normalna zrna biljkaka Arabike sadrže 12 miligrama kofeina po gramu suve mase, dok neka sadrže samo 0,76 miligrama kofeina po gramu , ali sa svim ukusima normalne kafe.

Tipovi kafe Arabika



Postoje različiti tipovi ili sorte zrna kafe Arabika. Razlikuju se po svojim ukusima svojstvima. Iako neke sorte uspešnije rastu pod drugačijim geografskim uslovima od drugih, one se ne odnose na regiju u kojoj je određena sorta uzgaja. Umesto toga, one su rezultat botaničkih različitosti, ukrštanja razližitih vrsta ili pod vrsta. 

Od mnogih sorti koje postoje u svetu, navodimo samo one najpopularnije:

Typica

Ova sorta se može uzgajati u bilo kojoj regiji za uzgoj kafe. Od nje su nastale mnoge druge sorte. Iako su stabla niska i popustljiva, ona ipak proizvode ukusna, visokokvalitetna zrna.

Bourbon

Postoje mnoge varijante Bourbona; kao i Typica, mnoge druge sorte su nastale od Bourbona. Izvorno nastala 1708. godine od strane Francuza, ova biljka se uzgajala na ostrvu u Indijskom okeanu pod nazivom „Bourbon“ danas poznat kao Reunion.  Bourbon proizvodi 20-30% više voća nego Typica. Veoma bogatog je ukusa.

Caturra

Pronađena je u Brazilu. Ime je dobila po gradu u kojem je otkrivena. Ova sorta kafe je izmenjena verzija Bourbona. Iako je otkrivena u Brazilu, mnogo bolje uspeva u Kolumbiji i Južnoj Americi. Voćnog je ukusa, visoke energetske vrednosti. Iako Caturra ima veći prinos nego Bourbon, zahteva mnogo pažnje i nege kako bi napredovala. 

Catuai

Ova sorta je nastala ukrštanjem Caturre i Mundo Novo sorte. Kao i Caturra, Catuail je kratka, gusta biljka koja daje veliki prinos. Zahteva mnogo pažnje i fertilizacije kako bi napredovala. Donosi žuto ili crveno bobičasto voće, dajući ovoj sorti kafe voćni ukus. 

Mundo Novo

Hibrid koji je nastao 1940. godine, kao rezultat ukrštanja Bourbon i Typica kafe. Ova sorta je otporna a žetva se obavlja nešto kasnije nego za druge tipove kafe.

Blue Mountain

Uzgaja se na Jamajci. Nastala je od raznih podvrsta kafe Typica i poznata je po svojoj otpornosti. Uspeva na viskokim nadmorskim visinama i najčešće se uzgaja na Blue Mountains ( „Plavim planinama“) po čemu je dobila ime.


Thursday, June 9, 2016

Najpopularniji napici od espresso kafe

Postoji nekoliko desetina napitaka koji u svojoj osnovi sadrže espresso. Neki od najčešćih i najpopularnijih su Cappuccino, Caffe Latte i Caffe Latte Macchiato. Svaki od ovih napitaka poreklom je iz Italije.

Cappuccino 

Cappuccino je italijanski napitak od espresso kafe s toplim mlekom i penom.


To je kafa koja u osnovi ima espresso. Priprema se na taj način što se u espresso dodaje posebno pripremljeno mleko sa mikropenom. Ovako mleko moguće je pripremiti samo na espresso aparatima na kojima postoji posebna slavina za ispuštanje vrelog vazduha direktno u posudu sa mlekom.

Caffe Latte

Caffe Latte je u osnovi espresso u koji ulijete dvostruko veću dozu mleka.


Obzirom da sadrži više mleka, savršen je napitak za one koji u kafi ne traže veću količinu kofeina.

Priprema se tako što se u šolju sipaju redom: espresso, mleko na pari, mlečna pena. Neretko se dodaju i posebni ukusi pa se dobijaju Mocha Latte, Vanilla latte…

Servira se u većim šoljicama. 

Caffe Latte Macchiato

Kada na osnovu kafe, odnosno na espresso dodamo kašiku pene od vrućeg mleka, dobijemo jedan od najpopularnijih napitaka od kafe na našim prostorima: Macchiato.



Macchiato je vrsta napitka koji zadržava snagu kafe, ali uz malu dozu mleka ili mlečne pene da ublaži snažnu aromu.


Sastoji se od tri dela koji se međusobno gotovo i ne mešaju. Na dnu se nalazi vruće mleko, sledeći sloj je espresso i zadnji, treći sloj sastoji se od mlečne pene. 

Po pravilu se servira u visokoj, uskoj čaši.

Latte Art

Latte Art, ili "umetnost u šoljici kafe", razvila se paralelno i nepovezano u različitim zemljama, iako se vjeruje da je sve započelo u Italiji. 




Umetnost crtanja kremastom mlečnom penom po kafi pojavila se 80-ih godina prošlog veka.

Dolevanjem mleka u šoljicu kafe te korištenjem čokolade uz docrtavanje štapićima nastaju prava mala remek dela.


I ne zaboravite: za vrhunski espresso, pored idealne mešavine visokokvalitetnih vrsta kafe, potreban je i kvalitetan espresso aparat. Ali, kao neizostavan faktor, tu je barista, osoba koja sve to priprema i stvara vašu savršenu šoljicu kafe.




Wednesday, June 1, 2016

ČAJ


Legenda kaže da je 2737. pre nove ere, kineski car Shen Nung, koji je vladao u vreme „Pet vladara“, otkrio čaj kada je lišće s obližnje biljke slučajno palo u šoljicu vrele vode. Miris je bio toliko omamljujući da car nije mogao da odoli da ne uzme gutljaj. Na kraju je bio toliko oduševljen svojim otkrićem da je čaj načinio nacionalnim pićem. Biljka koja je pala u vrelu vodu bila je kamilica.


Ovo je samo jedna od mnogih legendi o poreklu čaja. Ko zna...možda je i istinita?

Sve vrste čajeva osim biljnog čaja prave se od sušenog lišća biljke Camellia sinensis.


Najpopularniji čajevi u svetu su zeleni i crni čaj.

Crni čaj


pravi se od listova biljke pod nazivom Camellia sinensis. Prilikom procesa oksidacije, listovi se iz zelene boje menjaju u tamnu braonkasto-crnu boju. Oksidacija znači da su listovi izloženi vazduhom bogatim kisikom.

Proizvođači čaja mogu kontrolisati količinu oksidacije. Crni čaj je potpuno oksidirani čaj, dok zeleni ne.

Mnogi ljudi ga piju čaj za budnost i energiju, što potvrđuju i naučna istraživanja. Ovaj čaj sadrži kofein i mnoge druge zdrave supstance.

Crni čaj je najpopularniji u svetu, čak 80% ljudi konzumira ovaj napitak. Lako je dostupan i možete birati medju stotine različitih ukusa i mešavina. 

Bilo gde da otputujete, zasigurno će vam ponuditi crni čaj kao stimulativno i osvežavajuće piće.

Zeleni čaj


Pravi se od iste biljke kao i crni čaj. Nastao je u Kini, ali se proizvodnja vrlo brzo proširila i na ostale azijske zemlje.

Zeleni čaj se u medicini koristi hiljadama godina. 

Dodaci ovom čaju, kao što su narandža, jabuka, brusnica i drugi, ne umanjuju kvalitet čaja.



Topli ili ledeni čaj?


Po sastavu, nema razlike između toplog i ledenog čaja. Međutim, imajte na umu da su ledeni čajevi previše razređeni vodom što utiče na njihov kvalitet i efikasnost. 

Korisni saveti

Da biste pripremili savršenu šoljicu čaja i sačuvali njegova svojstva, obratite pažnju na sledeće:

- na tržištu postoje razne vrste zelenog i crnog čaja. Isprobajte ih i odaberite onaj koji vama najviše odgovara

- uvek koristite kvalitetne listove ili vrećice kako biste dobili najbolji ukus

- nikada nemojte stavljati vrećice čaja u kipuću vodu (što obično radimo prilikom pripreme crnog čaja)

- uvek stavite vrećicu čaja u vrelu, a ne kipuću vodu. Idealna temperatura je 80-85 stepeni

- ako pijete 3 - 4 šoljice dnevno, koristite med. Na taj način ćete smanjiti novi šećera koji unosite u organizam na dnevnoj bazi.

I ne zaboravite da čajevi sadrže kofein. Ne preporučuje se konzumiranje više od pet šoljica dnevno.

Prijatno! :) 

Wednesday, May 18, 2016

Zanimljivosti o kafi koje sigurno niste znali

Kafa je jedan od najpopularnijih napitaka na planeti, koja takođe ima i veoma zanimljivu istoriju.



Donosimo vam deset
 najzanimljivijih činjenica koje sigurno niste znali. Udobno se smestite i pročitajte ih uz vašu šoljicu kafe!


1- Kafa je zapravo voće. Zrna kafe su skrivena u bobicama. Bobice kafe su jestiva vrsta voća koje sadrži zrna kafe unutar sebe.



2 - Prema legendi, pastir iz Etiopije je prvi otkrio kafu u 9. veku. On je primetio promenu u ponašanju svojih koza. Postajale su živahnije svaki put kada bi brstile lišće i bobice sa određene vrste žbuna. Svoje otkriće podelio je sa koptskim sveštenicima, a oni su ubrzo pronašli način kako da od tih bobica naprave napitak.



3 - Jedan Francuski kapetan 1700. godine doneo je kafu u Novi Svet, tačnije na Karipsko ostrvo Martinik. Odavde je biljka kafe našla put i u ostale tropske regione Južne i Centralne Amerike.



4 - Prema legendi, Honore de Balzac je konzumirao 50 šoljica kafe dnevno kako bi mogao ostati budan i nastaviti pisati. Isti broj šoljica kafe dnevno pripisuje se i francuskom filozofu Voltaireu.




5 -
1674.godine, u “Peticiji žena protiv kafe”, žene u Velikoj Britaniji su pokušale uvesti zabranu kafe svim muškarcima mlađim od 60 godina, tvrdeći da su počeli ‘tračati više od žena’.



6 -
1932. godine, Brazil nije mogao priuštiti da pošalje svoje sportiste na Olimpijske igre u LA. Ipak imali su kreativnu ideju. Brod sa sportistima napunili su kafom i prodali je usput.


7 -
Ljudi su počeli dodavati mleko u kafu 1600. godine, kada je jedan francuski lekar počeo predlagati ovu praksu svojim pacijentima.



8 -
70% ljudi u svetu konzumira vrstu kafe „Arabica“ koja ima blag ukus i jaku aromu. Preostalih 30% pije „Robustu“ koja je više gorka, ali koja ima 50% više kofeina.



9 - Espresso nije posebna vrsta kafe. To je samo način na koji se kafa priprema. 



10 -
Prototip espresso mašine napravljen je u Francuskoj 1822., ali su je Italijani usavršili i prvi počeli da je proizvode. Tako se Italija i danas smatra pravim domom espresso kafe.




Nadamo se da ste uživali. 




Wednesday, May 11, 2016

Kako pripremiti tursku kafu u pesku?

Kada govorimo o pripremi dobre kafe najpre mislimo na domaću, kod nas najčešće nazvanu "turskom kafom".

Prvo što trebate znati je da je „turska kafa“ način kuvanja, a ne vrsta kafe.



PRIPREMA

Metoda pripreme turske kafe u pesku je nesvakidašnja ali istovremeno i zanimljiva. Za kuvanje se koristi vreo pesak jer on pruža mnogo veću konzitentnost toplote.

Pesak može biti zagrejan bilo kojom metodom, važno je samo da je toplota ravnomerno raspoređena oko džezve. Nakon što u džezvu dodamo vodu, uronimo je u vreo pesak u dubinu od nekoliko centimetara.

Potrebni sastojci:

Voda, visokokvalitetna mlevena kafa od najfinijih zrna, šećer (po želji)

I kafa i voda se prethodno sipaju u džezvu a zatim urone u vreo pesak.






Dok se voda zagreva, lagano promešajte kafu kako bi talog bio ravnomerno raspoređen i kako bi se izbeglo stvaranje neželjenih grudica.

Pričekajte da kafa proključa i stvori se pena, ali ne dozvolite da proključa do kraja.


POSLUŽIVANJE

Izvadite džezvu iz peska i pažljivo uklonite penu. Možete je staviti u šolje. 

Lagano sipajte kafu u šolje.



Ukoliko ste u šolje prethodno stavili penu, potrudite se da se pena prilikom sipanja kafe zadrži na površini.

Ostavite šolje s kafom dve-tri minute kako bi se prirodno kreirao talog.

Kada se talog i kafa razjedine, možete početi uživati u svom omiljenom napitku.


Ne propustite pogledati i video o pripremi turske kafe u pesku koji je Bean and Leaf pripremio u hotelu Square Nine u Beogradu:


Nekoliko dodatnih, korisnih saveta za pripremu kafe:

1 - najveći neprijatelji zrnima kafe su vlaga i vazduh. Kada su jednom izložena ova dva faktora, aromatična ulja kafe brzo se rasplinu. Kafa će duže ostati sveža ako kupite i čuvate cela zrna, najbolje u neprozirnoj i dobro zatvorenoj posudi. Kupujete li više kafe nego što planirate potrošiti u desetak dana, višak slobodno stavite u zamrzivač.

2 - najbolji način da prepoznate sveža zrna kafe je miris - potrebna je slatka, zemljasta aroma kafe.

3 - kafu kuvajte u bakarnoj džezvi

4 - kuvanje zapoćnite sa hladnom vodom, a ako pijete sa šećerom, dodajte ga odmah u džezvu

5 - voda ne treba do kraja proključati, sklonite je u trenutku neposredno pre ključanja

6 - kada sipate kafu, mešajte je samo u jednom smeru, zbog boljeg taloženja

7 - prilikom sipanja u šolje, sipajte lagano, nikako odjednom

I ne zaboravite:

"Najbolje ideje nastaju u društvu dobro pripremljene šoljice kafe."